BOROVICA, KLEKA, SMRIKA ili JUNIPERUS COMMUNIS

juniperus communis

Borovica, kleka, smrika ili latinski Juniperus Communis glavni je sastojak svakog gina (džina).

Juniperus Communis ili naša draga borovica pojavljuje se na Zemlji prije 250 milijuna godina. To je stavlja u vrijeme kada je veći dio kopnenog dijela naše planete bio grupiran u jedan jedini kontinent zvan Pangaea. To isto tako objašnjava kako to da ova vrsta, Juniperus Communis, može biti domicilna vrsta u Europi, Aziji i Sjevernoj Americi.

S obzirom da je biljka tako stara, razvile su se i neke druge podvrste ali je vrlo interesantno da je samo Juniper Communis Communis jestiva tj. pogodna za gin.

Veći broj destilera preferira borovicu iz Toskane, Maroka ili istočne Europe. Duh u boci, naravno, ne. Nama je naša domaća, hrvatska borovica najdraža. Zašto? Osim sentimentalne, domoljubne strane, hrvatska borovica raste na savršenoj razmeđi kontinentalne i mediteranske Hrvatske. To znači da ima dovoljno hladnih ali i sunčanih dana i samim time i izuzetan okus, miris i posebno eterično ulje koje može nastati samo u područjima raznolikih klimatskih uvjeta.

BRANJE

Većina borovice na svjetskom tržištu i danas se bere ručno. Beru je ovlašteni berači divljeg bilja koji ga onda prodaju velikim trgovcima začina. “Low-tech” metoda skupljanja izuzetno je naporna i iziskuje puno vremena. Naime, plodovi borovice dozrijevaju dva puta godišnje te će te na grmu uvijek naći zelene, nezrele plodove i one tamno ljubičaste, plavkaste, zrele plodove. Berači će postaviti košaru ili vreću ispod grma te štapom udarati po granama kako bi prikupili samo tamno plave, zrele plodove i ostavili one zelene, nezrele. Nakon prikupljanja borovica, kleka, smrika mora se osušiti na tamnom i suhom mjestu. Previše sunca i plod će izgubiti svoja eterična ulja. Previše vlage, plodove će napasti plijesan.

Plodovi grma, borovica, kleka, smrika sadrže “α-pinene” koji joj daju okus sličan boru i ružmarinu ako i “myrcene” koji se još nalaze u kanabisu, hmelju i majčinoj dušici. “Limonen”, živahan okus citrusa koji nalazimo u mnogim biljkama i začinima, također, je prisutan. Stoga ne čudi da se u mnogim ginovima kombiniraju eterična ulja korijandera, korice limuna i drugih začina. Isti sastojci samo u drugačijim kombinacijama.

BOROVICA U HRVATSKOJ

Obična borovica (kleka, brinj, brinje, smrika) je razgranan grm visok 1-2 m ili stablo visoko i do 12 m. Listovi su igličasti, bodljikavi, vazdazeleni, 1-2 cm dugi, smješteni po 3 u pršljenu. U pazušcima listova razvijaju se sitni dvodomni cvjetovi. Cvate u travnju i svibnju, a plodovi dozrijevaju u jesen sljedeće godine.

Narodna imena za običnu borovicu: smreka, obična borovica, kleka, smrekva, smrekovica, smrekva crna, kadik, fenja, brinje, brinj, resnica, smrič, smrička, smriška, borovica, brin, smrek, smrekva črna, smrkovina, smrkva, šmrč, šmreka, šmrika.

Literatura: Gin, The Art and Craft of the Artisan Revival by Aaron Knoll, Gin, The Manual by Dave Broom, The Drunken Botanist, The Plants That Create The World’s Great Drinks by Amy Stewart

Nastavkom korištenja naših stranica pristajete na upotrebu kolačića. više informacija

Postavke kolačića na ovim stranicama postavljene su na "prihvaćam kolačiće" kako bismo vam omogućili najbolje moguće iskustvo korištenja naših stranica. Ako nastavite koristiti naše stranice bez promjene postavki kolačića ili kliknete na "Prihvaćam" u donjem dijelu ekrana smatramo da pristajete na iste.

Zatvorite